Svojstva pletenih tkanina

Disperzija: Kod pletenih tkanina, zbog lomljenja određene pređe, zavojnice i zavojnice se odvajaju jedna od druge i gube učinak međusobnog spajanja. Što je veći koeficijent trenja i krutost pređe na savijanje, to je kraća dužina petlje i manja je labavost pletene tkanine.

Opšivanje: Izvedba omotanja oko ruba pletenih tkanina u slobodnom stanju. To je uzrokovano savijenom pređom u rubnoj petlji koja pokušava da se ispravi. Što je pređa deblja, to je bolja elastičnost, dužina petlje je kraća i porub je očigledniji. Općenito, dvostrano pletene tkanine se u osnovi ne uvijaju jer je unutrašnji napon prednjih i stražnjih šavova na rubu približno uravnotežen.

Protezljivost: Mogućnost izduživanja pletenih tkanina pod vanjskim rastezanjem. Budući da petlje mogu promijeniti oblik i veličinu, pletene tkanine imaju veću rastezljivost. Promjena organizacijske strukture može smanjiti rastezljivost pletenih tkanina.

Elastičnost: Sposobnost pletene tkanine da se vrati u prvobitnu veličinu nakon uklanjanja vanjske sile. Zavisi od svojstava pređe, dužine petlje i pletiva.

Čvrstoća: sila (kg) koju pletena tkanina može izdržati kada se lomi. Često korištene metode ispitivanja zatezanja i pucanja za određivanje.

Zakopčavanje i guljenje: Kada pletena tkanina naiđe na grubi predmet, vlakno ili pređa će se izvući, neki namotaji će se zategnuti, a na površini tkanine će se formirati omča od svile, što se naziva zaglavljivanje. Tkanina je konstantno izložena trenju tokom nošenja i pranja, a krajevi vlakana u pređi su izloženi površini tkanine, stvarajući dlake koje se nazivaju paperje. Ako se krzno zapetlja jedno s drugim i gnječi u loptice u budućem nošenju, to se naziva piling. Pored uslova upotrebe, faktori koji utiču na hvatanje i piling uglavnom uključuju vrste sirovina, strukturu pređe, strukturu pletene tkanine i bojenje i završnu obradu.